HADŽ – PEČAT ISLAMSKIH ŠARTA



Hvala Gospodaru svjetova, salavat i selam Njegovom posljednjem poslaniku, uzoritim ashabima, čestitim šehidima i svim dosljednim sljedbenicima naše lijepe vjere.

Poštovana braćo i sestre!

Danas je osmi dan mjeseca zu-l-hidždžeta. Danas hadžije oblače ihrame i kreću prema Mini i Arefatu da obave najvažniji dio hadžskih obreda. I dok zamišljamo najljepšu bijelu boju, boju ihrama, prilika je to da progovorimo koju rečenicu o hadžu.
Kao što smo to naučili među prvim lekcijama u mektebu, hadž je peti islamski šart. Šart obično prevodimo kao obavezu/dužnost. Dakle, svakom punoljetnom muslimanu i muslimanki dužnost je jednom u životu obaviti hadž.
Hadž ima svoje veoma precizne propise, ali se mi u ovoj hutbi nećemo njima baviti, jer bi za to trebalo puno više vremena. U ovoj hutbi govorimo o hadžu kao i prilici, jer nam Poslanik, a.s., poručuje da je nagrada za ispravno obavljen hadž Allahov, dž.š., oprost svih učinjenih grijeha u životu.
Muhamed, a.s., je još rekao da je hadžija Allahov, dž.š., gost. Zamislite koja je to čast!
U jednoj drugoj predaji Vjerovjesnik, a.s., je rekao:
“Hadžije i mu`temiri su Allahovi gosti, koji, ako Mu se obrate, On im prima dovu, a ako zatraže oprost, On im oprosti!”

Braćo i sestre!

Kad govorimo o dovi i oprostu, posebno naglašavamo Arefat, mjesto udaljeno od Mekke dvadesetak kilometara, mjesto na kojem sve hadžije borave u isto vrijeme i to se dešava jedino na Arefatu.
Poslanik, a.s., je rekao da je dan Arefata dan kada Allah, dž.š., najviše prašta. Zato ovaj dan treba provesti u najskrušnijem zikru i dovama. Za one koji nisu na hadžu sunnet je postiti taj dan. Zato vas pozivam da spremno dočekamo sutrašnji dan je sutra dan Arefata. Nemojte zaboraviti da sutra od sabah namaza počinjemo sa donošenjem tekbira i to nakon što predamo selam poslije svakog farz namaza i tako činimo sve do ikindije četvrtog dana Bajrama.

Draga braćo i sestre!

Nakon Arefata potrebno je ukazati i na još neke sastavne dijelove hadža.
Susret sa Kabom i kruženje (tavaf) oko nje je poseban doživljaj, baš kao i trčanje (sajj) između Saffe i Merve.
Bacanje kamenčića i „okršaj“ sa šejtanom na džemretima, također.

U kontekstu govora o hadžu govorimo i o posjeti Poslanikovoj džamiji u Medini. Iako to nije sastavni dio hadža, susret sa ovom velejljepnom građevinom ostaje u trajnom sjećanju svakom hadžiji, baš kao i posjete Kubba džamiji i džamiji sa dvije kible.
Odlazak na brdo Uhud svojevrsni je čas historije.

Zbog svega izrečenog hadžija se s hadža vraća silno obogaćen. S jedne strane, čist od grijeha kao od majke rođen, s druge strane, ispunjen impresijama, koje će ga čuvati od grijeha nakon povratka kući.
Zato bi ljudi trebali što prije ići na hadž. Pogrešna je orijentacija da to treba raditi pred kraj života. Srećom zadnjih godina sve je više mladih koji se odlučuju na ovaj korak.

Braćo i sestre!

Ovu hutbu završavamo dovom Allahu, dž.š., da svim ovogodišnjim hadžijama olakša i primi ibadete hadža.
Da Allah, dž.š., omogući odlazak na hadž svima koji nisu do sada obavili ovu časnu dužnost.
Onima koji su obavili hadž, da Allah, dž.š., pomogne da nikad ne smeću s uma sva ona lijepa mjesta i sva ona obećanja koja su dali za vrijeme obavljanja hadža.

Amin, ja Rabe-l-alemin.

Idriz-ef. Karaman,
Malmö, 14.06.2024.